U jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu posvećenom Predragocjenoj Krvi Isusovoj na Svetu Nedjelju 1. rujna proslavljen je veliki jubilej 500 godina od Bule pape Leona X. kojom je odobrio štovanje relikvije Predragocjene Krvi Kristove i obdario ludbrešku crkvu oprostima koji se mogu primiti kod velikih slavlja u čast Predragocjene Krvi pod određenim uvjetima.
Uoči misnog slavlja, koje je proslavljeno u zavjetnoj kapeli podignutoj u čast Presvete Krvi, održana je veličanstvena procesija od župne crkve Presvetog Trojstva u kojoj je pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja uz molitvu i pjesmu prenesena na oltar zavjetne kapele. Procesija je prošla središtem Ludbrega, čije su ulice na Svetu nedjelju već tradicionalno prepune hodočasnika koji u prošteništu žele zadobiti potpuni oprost.
Rijeke hodočasnika od ranih jutarnjih sati stizale su u župnu crkvu kako bi se poklonile Presvetoj Krvi i Presvetom sakramentu, izrekle svoje molitve i preporuke, pristupile sakramentu pomirenja kod brojnih ispovjednika koji su satima neumorno ispovijedali u cinktoru crkve i kod zavjetne kapele, te sudjelovale u pobožnostima i euharistiji kao središnjem i najvažnijem hodočasničkom sadržaju koji je osobito u Ludbregu u središtu svih duhovnih događanja. Glavnu hodočasničku misu kojoj je prisustvovalo oko 100 tisuća vjernika predvodio je msgr. Nikola Eterović, nadbiskup, generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu. Uoči svete mise sve je okupljene u ime Hrvatskog sabora pozdravio Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora.
– Velika je čast danas biti ovdje u Ludbregu u ime Hrvatskog sabora, tradicionalnog pokrovitelja svečanosti Svete Nedjelje u Ludbregu i sudjelovati u zajedničkom slavlju kojim obilježavamo 500. obljetnicu bule pape Leona X. Ovo svetište Predragocjene Krvi Kristove nezaobilazno je mjesto molitve, okupljanja i promišljanja građana, vjernika. Ludbreg je i mjesto najčvršće veze između dviju institucija, Crkve i Hrvatskog sabora. I Crkva i Sabor vjekovima su branili interese hrvatskog naroda te ga u najboljoj mjeri zastupali i štitili od raznih nedaća. Ludbreg nas bez obzira na djelomične razlike, različite društvene pozicije, iz godine u godinu trajno okuplja i ujedinjuje u snažnoj vjeri u mogućnost ozdravljenja, bolje sutra hrvatskog naroda. To dokazuje i sama povijest Ludbrega kao svetog mjesta, a zato je i izgrađeno ovo svetište iako smo istina dugo čekali na ispunjenje tog zavjeta – kazao je Josip Leko.
Pozdravnu poruku hodočasnicima uputili su i prečasni Josip Đurkan, upravitelj svetišta te varaždinski biskup Josip Mrzljak. Svetoj misi nazočili su biskupi, svećenici, đakoni, redovnici i redovnice, ministri, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić sa suradnicima, župan Varaždinske županije Predrag Štromar sa zamjenicima, saborski zastupnici, gradski vijećnici Grada Ludbrega, članovi Županijske skupštine Varaždinske županije, predstavnici političkih stranaka, predstavnici susjednih županija i općina, brojni drugi politički dužnosnici.
U propovijedi, nadbiskup Eterović podsjetio je na sam događaj čuda u Ludbregu koje se dogodilo prije više od šest stoljeća dok se pak ove godine slavi jubilej - 500 godina od Bule pape Leona X. kojom je podijelio oproste za hodočasnike koji se u Ludbregu skupljaju i časte Svetu Krv. Oprosti se primaju kod velikih slavlja u čast Predragocjene Krvi pod uvjetom da se pohodi svetište, ispovijedi i pričesti, na nakanu Svetog Oca izmoli molitva Vjerovanja i Očenaš te je potrebno vršiti kršćanska djela milosrđa. - Na slabu vjeru svećenika godine 1411. u Ludbregu je odgovoreno čudom – podsjetio je nadbiskup Eterović koji je ovom prilikom pozdravio i sve hodočasnike iz zemalja Europske unije.
– Naša crkva ima posebno značenje na ovu Svetu Nedjelju kada se po običaju u svetištu Presvete Krvi Kristove u Ludbregu okupljaju brojni vjernici iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine posebno se radujemo hodočasnicima pristiglima iz zemalja Europske unije budući da je i Hrvatska postala punopravna članica te zajednice naroda u kojoj kršćani čine oko 70 posto, a katolici oko 50 posto stanovništva – kazao je nadbiskup Eterović koji se u nastavku propovijedi osvrnuo na bogoljublje, čovjekoljublje i domoljublje.
- Euharistija nam otvara nova obzorja, uvodi nas u širinu mističnoga Kristova tijela u kojem smo povezani sa svim članovima Crkve ove vojujuće na zemlji, kao i one u nebu, u blaženstvu, te one koja je u čistilištu te se sprema, oslobođena od svih grijeha, gledati Boga licem u lice. Euharistija osvjetljuje naš odnos s Bogom i bratom čovjekom. Na današnjoj svečanoj sv. Misi molimo i za domovinu. Nakon bogoljublja, čovjekoljublja, dolazi i domoljublje. Prirodno je o tome razmišljati u ovome svetištu zbog zavjeta koji su u prosincu 1739. godine donijeli članovi Hrvatskoga sabora u Varaždinu. Oni su odlučili da će u Ludbregu sagraditi zavjetno svetište ako svemogući Bog zaustavi kugu koja je harala u Moslavini i Slavoniji. Zbog raznih razloga taj je zavjet ostvaren tek u naše vrijeme, od 1993. do 1996. godine. Ljubav prema domovini je urođena u srce svakoga čovjeka. Ne može se ljubiti apstraktno svijet ako se ne voli svoju domovinu. Bez ispravnoga domoljublja, svaki je takav internacionalizam sumnjiv. Takvo se razmišljanje o odnosu partikularnoga i univerzalnoga nameće i nama pošto je naša domovina Hrvatska postala članicom Europske Unije. U tom smislu, na primjer, Hrvatska bi u Europsku Uniji trebala unijeti sva svoja bogatstva ljudi, prirode, kulture, baštine, kako bi doprinijela obogaćivanju drugih naroda te velike zajednice. U isto vrijeme, trebala bi se i ona obogatiti darovima drugih naroda koji su u skladu s njezinom kršćanskom i narodnom tradicijom – poručio je nadbiskup Eterović.
