MISIJSKA NEDJELJA slavi se uvijek predzadnju nedjelju listopada, istog dana u svim biskupijama, župama i ustanovama katoličkog svijeta. U crkveni kalendar uveo ju je papa Pio XI. 1926.g. Misijska nedjelja dan je molitve i promicanja misija. Osim molitve za misije i upoznavanja misijskog rada vjernici su pozvani da u korist misija daju i dobrovoljne novčane priloge.
Misije pomažu ljudima u najsiromašnijim zemljama svijeta: prehranom, medicinskom skrbi, obrazovanjem i Božjom Riječi. Odlazak u misije daje misionarima iznimno unutrašnje obogaćenje. Mnogi misionari u svojim su svjedočanstvima priznali kako su se vrlo brzo nakon odlaska priviknuli na život bez televizije, računala, ponekad i struje, kreveta ili čvrstog krova nad glavom. No istodobno su priznali kako su postali mnogo sretniji jer su im ljudi koje su susreli i s kojima žive u misijama pokazali kako je život ipak nešto više. Život s ljudima koji nikada nisu doživjeli »zapadnjački napredak«, no zadržali su ono što mnogima nedostaje –iskrenost, jednostavnost i ljubav prema životu, ma kakav on bio –uistinu je, posvjedočili su mnogi, nešto posebno.
Misionara i misionarki Crkve u Hrvata ima ukupno 93 i djeluju u 32 zemlje u Africi, Latinskoj Americi, Aziji, Oceaniji i misijskim područjima Europe. Najveći broj misionara djeluje u Africi. Upravo tamo , s obzirom na teške i gotovo dramatične situacije ponekad su upravo misionari jedini koji donose pomoć kojom spašavaju život. Na Drugom vatikanskom saboru (1962- 1965.) donesen je Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve ”Ad gentes” koji traži da misionari navješćuju evanđelje vodeći računa o kulturi pojedinih naroda te da evanđelje nakalamljuju na klice dobra i istine koje je Bog posijao u dotični narod i prije dolaska kršćanstva među njegove pripadnike. I u Republici Hrvatskoj djeluje Nacionalna uprava za Papinska misijska djela –ustanove katoličke crkve koja pomaže djelovanje misionara u siromašnim i nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Južne Amerike i Oceanije. Više o Papinskim misijskim djelima možete doznati na web stranici www.misije.hr.
Za misijsku nedjelju Papa uvijek vjernicima šalje svoju misijsku poruku, u kojoj tumači neku misijsku temu. Ove godine papa Franjo poruku je objavio o blagdanu Duhova, a osnovna misao joj je Naviještanje evanđelja je trajna zadaća Crkve.
Prvo čitanje –Izl 17, 8-13
Ovonedjeljno prvo čitanje govori o jednoj sudbonosnoj bitci Izraelaca s Amalečanima, koji su bili srodan narod. Vođe Amalečana nisu htjeli dopustiti prijelaz Izraelcima preko svoga teritorija. Izraelci pod vodstvom Mojsija putuju prema „obećanoj zemlji“ i ništa ih ne može zaustaviti da nastave svoj put i kroz tuđu zemlju. Dok se vodila bitka, Mojsije je čitavo vrijeme na brdu „držao uzdignute ruke,“ moleći Boga da se zauzme za svoj narod kojeg je izveo iz egipatskog ropstva. Na brdu s Mojsijem bili su Aron i Hur. „I dok bi Mojsije držao ruke uzdignute, Izraelci bi nadjačavali, a kad bi ruke spustio, nadjačali bi Amalečani.“ Kad je Mojsije od umora klonuo, njegove ruke pridržavali su: Aron i Hur, sve do konačne pobjede. Premda su Amalečani bili vještiji u ratovanju ipak su bili poraženi. Jošua je pobijedio uz Mojsijevu pomoć, uz njegovu molitvu Bogu. Pobjedu je ovdje osigurala Mojsijeva ustrajna molitva.
Drugo čitanje –2Tim 3,14-4,2
Nakon smrti apostola Pavla , zajednice vjernika je trebalo duhovno učvrstiti. Druga poslanica Timoteju podsjeća učenike na obvezu čuvanja nauka koji su primili od Apostola i na vjernost Svetom pismu. Upravo na to podsjeća odabrani odlomak iz 2Tim koju je napisao anonimni Pavlov učenik, posluživši se autoritetom svoga učitelja. Riječi poslanice su: „Predragi: Ostani u onome u čemu si poučen i čemu si vjeru dao, svjestan od koga si sve poučen i da…poznaješ Sveta pisma koja…te čine mudrim, tebi na spasenje po vjeri, vjeri u Kristu Isusu.“ Timotej dobiva naputak: „Propovijedaj Riječ! –Propovijedaj Evanđelje! –Vjeru u Isusa Krista.“ To znači da predvodnici zajednica, onoga i svakog drugog vremena (biskupi i prezbiteri), trebaju crpiti snagu, za osobnu vjeru, iz dva izvora: tradicionalnog nauka apostolskog i Svetoga pisma. A taj nauk trebaju svjedočiti i učvrstiti kod vjernika. Temeljna je značajka Svetoga pisma da je bogoduho. Može značiti: „puno Božjega Duha,“ „od Boga nadahnuto,“ ali i aktivno, „Duhom Božjim diše, odiše.“ Sveto je pismo napisano da nas privede spasenju. Čitanje Svetoga pisma uvijek prati pitanje: što nam ovo mjesto, ovaj odlomak znači u smislu spasenja, oslobođenja, sreće u Bogu?
Evanđelje –Lk 18, 1-8
Ustrajnost u molitvi jedan od najvećih darova vjere. Mojsijeva molitva bila je odlučna u borbi protiv Amalečana. Kad nije mogao ustrajati sam, pomagali su mu Aron i Hur.U evanđelju je ustrajnost utjelovljena u liku udovice. Udovica je žena prepuštena sama sebi, bez ikakve zaštite i nekoga tko bi se za nju zauzeo –nema ništa drugo osim molitve. Udovica je bila sigurna da je zakon na njenoj strani i zato je uporno, ponovo i ponovo dolazila, k istom sucu, tražiti svoje pravo. Sudac je suviše moćan i siguran u svoj položaj pa nema nikakve potreba pomoći udovici. Ali, svojim upornim ‘dodijavanjem’ udovica ipak dolazi do svoga prava. Sudac popušta pred njezinom upornošću. Isus apostolima pokazuje udovicu koja se bori s nepravednim sucem, kao primjer ustrajnosti i odlučnosti u molitvi. Njezina molitva pokazuje da molitva onoga koji je „najmanji“ i „zadnji“ neće biti ignorirana od Boga. Čak i nepravedni sudac, kojemu nije stalo do udovice, na kraju joj ipak pomaže. Iz ovoga proizlazi da će nam tim više pomoći Bog koji nas voli. Bog je onaj koji je na našoj strani. Bog će uslišati naše prošnje, u to nema sumnje. Ali On želi s nama biti i ostati u dijalogu, želi biti uključen u naš svakodnevni život.
