Danas slavimo nedjelju Presvetog Trojstva. Svete mise u našoj župi slavile su se u 9 i 11 sati. Posebno je svečano bilo na svetoj misi u 11 sati jer je trinaestero djece trećeg razreda po prvi puta primilo Isusa u maloj bijeloj hostiji.
Kako bi misno slavlje bilo što svečanije, prvopričesnici su ga animirali racitacijama i pjesmom. Nakon završnog blagoslova i podjele uspomena na prvu pričest, prvopričesnici su se fotografirali zajedno sa župnikom preč. Lukom Blaževićem, svojom učiteljicom Vesnom Krbavac i vjeroučiteljicom Marijom Milinović Marković te se uputili u dvoranu Pastoralnog centra na tjelesnu okrijepu.
Svetoj Pričesti pristupili su:
- Marta Borčić
- Marko Crnković
- Matej Janžić
- Kristian Luchin
- Ivan Miletić
- Marko Prpić
- Josip Rukavina
- Matej Sokolić
- Damjan Tirić
- Ana Trogrančić
- Mihael Vlainić
- Ante Vuković
- Ivan Žilić
Uvijek s nama
Vjerojatno je malo ljudi koji su “bezbožni” u smislu, da ne priznaju ništa višega iznad sebe i da su sami sebi mjera svih stvari. Dakako, mnogi žive tako, kao da Boga nema (mi govorimo o “praktičnim ateistima”), a također i kršćani katkad daju loš primjer, tako da su svojim djelima u protivnosti s onim što usnama ispovijedaju.
Istinsko pitanje za svakoga čovjeka koji traži moglo bi biti: Tko je Bog? Kakvu predodžbu o njemu imamo? Povijest religija svjedoči o ljudima koji su tražili istinu Božju, često puta lutajući i pipkajući poput slijepca. Bilo je različitih predodžbi o božanstvima, koje su dijelom tražili u prirodi (npr. pobožanstvenjenje sunca) ili u djelima ljudskih ruku (kao što su kipovi i prikazivanja katkad tako reći demonskih božanstava)!
I mi bismo bili ostali u neizvjesnosti, da sam Bog nije govorio nama po patrijarsima i prorocima u Starom zavjetu a po svome Sinu Isusu Kristu i njegovim apostolima u Novom zavjetu. Bog nije želio ostaviti ljude glede sebe u nejasnoći, nego nam se objavio: On sam je sagradio most prema nama, poslao nam je svoga Sina i Duha Svetoga!
Današnja nedjelja Presvetoga Trojstva pokazuje nam, kojem se Bogu smijemo moliti: On je jedan i jedini Bog u tri osobe, koji nas je stvorio, otkupio i posvetio i koji nas ljubi, da je sve učinio za nas, što je moguće. Sam nam se darovao u svome Sinu Isusu Kristu i u daru Duha Svetoga!
Ako ne bismo imali tu vjeru u jednoga Boga u tri osobe, tada ne bismo znali kome se trebamo moliti. Mi bismo bespomoćno lutali i ostali bismo u neizvjesnosti je li nas Bog stvarno čuje i uslišava. Ali po Isusu Kristu u Duhu Svetom imamo pouzdanje da je Bog naš Otac, da nas ljubi i želi nas dovesti do punine savršenstva u svome kraljevstvu.
Sve kršćanske molitve izražavaju odnos prema osobnom Bogu: liturgijske molitve pokazuju nam da se mi po Isusu Kristu u Duhu Svetom molimo Ocu nebeskom.
Cijela kršćanska vjera stoji ili pada s vjerom u Isusa Krista. Završne riječi Matejeva evanđelja koje će se danas posvuda čitati, jesu sažetak cijele kršćanske vjere i njene dimenzije u svekolikom svijetu.
Isus se nakon Uskrsa više puta pojavio pred svojim učenicima. Svjedočanstva su jasna i suglasna, jer izvještavaju o početnim sumnjama učenika. Susreti s Isusom uskrslim, ojačali su ih, da vjeruju u Isusa kao Sina Božjega. Koji bi čovjek mogao kazati o sebi: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji?” Isus nije učinio sama sebe Bogom. Bog mu je dao “svu vlast”. Mi ne vjerujemo da su Otac i Isus dva “božanstva”, nego da su potpuno jedno i jedinstveni.
Mi vjerujemo kao kršćani da je Isus Bog, koji je postao čovjek za nas. Otada možemo Boga susresti u Isusu opipljivo, čujno, vidljivo. Isus je dao nalog svojim apostolima, da sve ljude učine njegovim učenicima. U Njemu svi ljudi trebaju imati sasvim bliz, direktan pristup k Bogu. Slijediti njegovu nauku znači ići putovima Božjim. Krštenje je vrata tomu putu, koji nas želi voditi k sreći jednoga ispunjenog života.
I jer je Isus Bog i čovjek, može nam kazati, da je kod nas sve dane do svršetka svijeta.
Bog je nama bliz jer nas je stvorio. On nam je još bliže došao u svojoj ljubavi, jer je druga božanska osoba – vječna Riječ ili Sin Božji – postao čovjekom. Bog stanuje po Duhu Svetom u našim srcima i na taj način nam je bliži nego što mi možemo biti sami sebi i njemu. O neizrecive tajne Božje milosti i ljubavi!
Tako možemo kazati: Vjera u trojstvenog Boga daruje nam snagu i pouzdanje za naš život. Mi nismo sami u prostranstvima svemira, nego smo od Boga sasvim osobno ljubljeni i prihvaćeni. On sam se brine za nas i upravlja našim životom, koji ide ususret dovršenju.
Sveta Djevica i Majka Božja Marija želi nas po svome primjeru i svome zagovoru voditi k trojstvenom Bogu. Ona neka nam pokaže Boga kao Oca kao i svoga Sina Isusa Krista kojeg je začela i rodila, i Duha Svetoga koji je njezino srce uvijek ispunjao svojom ljubavlju.
Razmišljanje: Franjevci-split
Foto: Lucija Starčević
