Trideset i treća je nedjelja kroz godinu i predposljednja nedjelja u ovom liturgijskom ciklusu. Sljedeće nedjelje slavimo svetkovinu Krista Kralja. Svetu misu u 11 sati predvodio je kancelar biskupije i biskupov tajnik preč. Mišel Grgurić u suslavlju s domaćim župnikom preč. Lukom Blaževićem.
Strah-radost nad propašću svijeta
Smeteni smo pred propšaću svijeta kao pred dobrom trgovinom. Kako objasniti činjenicu, da se filmovi apokaliptičkog sadržaja dobro prodaju?
Dolazi li kraj svijeta po nezaustavljivoj promjeni klime, atomskim ratom, tsunamijem ili će kozmička katastrofa uništiti život na zemlji?
Ovih sam dana pročitao, da znanstvenici koji provode istraživanja na Kapverdskim (Zelenortskim) otocima tvrde da su pronašli dokaze da je ondje prije 73.000 godina nastao megatsunami koji je bio veći od bilo čega što je ljudska rasa ikad vidjela. Gigantski plimni val visok čak 244 metra formirao se nakon iznenadnog urušavanja dijela velikog vulkana i doslovce je potopio jedan otok udaljen 50-tak kilometara.
Nijedna od ovih katastrofa ne može biti isključena, iako je tisuću puta vjerojatnije, da ja umirem od srčanog udara, krvarenja u mozgu, od raka – ili ako imam sreće – “samo” od staračake starosti. Apokaliptičke misaone igre garantiraju veći nervni podražaj.
U prvim stoljećima naše ere mnogi su ljudi bili osvjedočeni, da svijet neće dugo trajati. Bilo je tada bezbroj spisa o predstojećoj propasti svijeta. Njihove slike užasa imale su velik utjecaj na ljude. Neke su upravo u Svetom pismu ostavile svoj trag.
Najjednostavnije bi bilo da njih gurnemo na stranu ili ih letimice pročitamo, jer konačno, evo ima već dvije tisuće godina, da se nisu obistinile. Svijet je još tu, a oni koji su mislili da će ova generacija sve to doživjeti, očito su se zabunili.
Štetno je ako se prevrši mjera. Uporno ponavljanje svih ovih tema pokazuje, da je tu sadržana vrlo ozbiljna i važna briga.Strah pred krajem, strah pred jednim krajem strahote i užasa je ozbiljna briga mnogih ljudi. Ne prija svijetu i ne izlazi iz glava.
Tu je također upletena i tema grijeha, čežnja za kaznom svih koji su se ogriješili o stvorenje, i ujedno strah da i sam nisam posve nedužan.
Radosna vijest svršetka svijeta
Nasuprot tome na istoj razini dolazi nam i radosna vijest, koja je sadržana u ovim tekstovima: traži se od nas da gledamo u Sina Čovječjega koji će doći s moću i slavom velikom, da izabrane zajedno povede. Pogled na Sina Čovječjega je protusredstvo protiv naših strahova i protiv našeg osjećaja krivnje. Sebe uskladiti u povjerenju na Sina Čovječjega, graditi na njemu bazu povjerenja, donosi više nego promatranje znakova katastrofe i zagonetke časa.
Ostao nam je još jedan tjedan do svetkovine Krista Kralja. Vrijednost kraljevskog naslova s kojim se klanjamo Kristu, leži u nadi, da je on gospodar svega stvorenja, da je on nad svim kozmičkim i povijesnim događajima i da on može spasiti i da će spasiti; upravo tamo gdje prema ljudskim predodžbama nema spasenja.
Poruka apokaliptičke opomene
Uz ovu vjerničku poruku sadrži apokaliptička predodžba još jednu daljnju pozitivnu vrijednost: neki faktori prijetećeg svršetka leže u području oblikovanja ljudi. Apokaliptičke slike nam pokazuju, kamo vode zablude naoružavanja i vođenje rata i opoimnju nas, da mobiliziramo sve snage za mir. Zauzimanje za pravednost diljem svijeta može utišati konflikte i spriječiti ratove. Pažljivije ophođenje s okolišom i s resursima zemlje može smanjiti negativne posljedice i smanjiti prijeteće katastrofe. Apokalipsa ne želi samo poticati strah, nego također probuditi i pokrenuti na obraćenje.
Mi činimo dobro, ako se stavimo pred strahove koji su duboko skriveni u mnogim ljudima.
Razračunavanje s njima vodi k nadi, koja leži u povjerenju u Sina Čovječjega. Ona nas može motivirati, da se angažiramo u društvu, politici i znanosti za temeljna pitanja kako preživjeti.
Razmišljanje: Franjevci-split
