Šesta je nedjelja kroz godinu. Sveto misno slavlje u 11 sati predvodio je preč. Mišel Grgurić u suslavlju s domaćim župnikom preč. Lukom Blaževićem.
Gora ili polje? – Siromašan ili siromašan u duhu?
Blažen i siromašan – kako to pristaje jedno uz drugo? Biti bogat i biti sretan – čini se da to bolje pristaje. Ipak Isus to ozbiljno poriče: “Jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!
I nastavlja: Isus naziva blaženima gladne, žalosne i progonjene. Ali, jao vama koji ste sada siti, koji se sada smijete i koji ste hvaljeni od ljudi. Vaša budućnost ne izgleda dobro.
Isus je to često govorio ljudima na mnogim mjestima. Bilo na gori ili u polju. Mogli bismo upitati: kako su ljudi reagirali? Zar nisu protestirali? Zar se nisu pobunili zbog ovih obrata vrijednosti?
Izgleda da su slušatelji njegove riječi prihvaćali kao veliku utjehu, kao jednu novu nadu. Jer većina tih ljudi koji su dolazili izdaleka da ga čuju, da ga vide, bili su veliki siromasi, malo su se smijali, jedva su imali što za jelo i trpjeli su pod nasilnom rimskom vlasti. Za njih su Isusove riječi bile obećanje potpune radosti: jednom će biti dobro! Siti i bogati ostat će praznih ruku!
Što je to tako krasno u siromaštvu? Zašto je blagostanje tako loše? Zar Bog ne želi da nam ide dobro? Kaže se za grčko-rimska božanstva da su ona bila zavidna sreći ljudi. Ali Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog Isusa Krista je li on kvarilac igre, stalno je zavidan i ništa nam ne daje priuštiti? Jednu takvu sliku o Bogu Isus sigurno ne želi naviještati, a također ni evanđelisti. Ne ide se za tim da se hvali siromaštvo, nego siromasi! Ne da se hvali glad, nego gladni! To je velika razlika! Niti siromaštvo, niti glad, niti žalost nisu idealno stanje, kojega Bog i njegov Mesija hvale. Ne ide se za tim da se teži siromaštvu, nego da se pobijedi siromaštvo. Stoga će biti rečeno da njima pripada kraljevstvo Božje, da su dakle oni kraljevska djeca Božja. Stoga će biti rečeno gladnima, da će biti pobijeđena njihova glad i isto tako bit će rečeno žalosnima da će se oni utješiti i smijati. Isusova blaženstva koja Luka vjerno prepričava, hvale siromahe, gladne i žalosne, jer je njihova nevolja pobijeđena! Bog ne ljubi nevolju siromaštva, nego siromašne!
Drukčije će ovo evanđelje biti čitano u našem vremenu. Jeftina utjeha! Tako je bilo predbacivanje Karla Marxa kršćanstvu, općenito religiji: vi obećajete siromasima bolju budućnost u nebu! A ne mijenjate ništa glede nevolja na zemlji! Umjesto da siromašne hranite budućim nebom, vi ih trebate mobilizirati, da se sada bore protiv svoje bijede, protiv tlačenja i iskorištavanja.
I Friedrich Nitzsche, filozof “mrtvoga boga”, predbacio je Isusu, da je on poticao zavist prema uspješnima, zdravima, jakima, jer je nazvao blaženima siromašne, slabe, bijedne. On je vidio kršćanstvo kao religiju “siromašnijih” koji bolje stojećima ne dopuštaju njihovu sreću. Na oba prigovora možemo dati dva odgovora. Prvi odgovor: ima na žalost još uvijek siromaha, gladnih, žalosnih, progonjenih. Isus njima kaže: Bog vas nije zaboravio! Vi ste u njegovom srcu. On će otrti sve vaše suze. On će vam darovati sreću, koja vam je sada uskraćena.
Drugi odgovor dali smo mi. Ako Isus proglašava nevoljne blaženima, tada ne smijemo bježati pogledom od njih. Tada se moramo okrenuti Božjoj “djeci u potrebi” , jer su oni i naša briga. Ublažiti njihovu nevolju. Pomoći graditi pravedniji svijet. Ne ulijevati lažnu nadu za kasnije, nego sada postupati. Već danas pomoći!
Razmišljanje: Franjevci-split
Foto: Tomislav Ratković
