(Gospić, 14.11.2016.) – Uoči završetka Mjeseca knjige, u Gospiću je u zgradi pokraj Biskupskog ordinarijata na adresi Budačka 8, otvorena Zavičajna knjižnica Gospićko-senjske biskupije. Glavni inicijator osnivanja i otvorenja knjižnice bio je gospićko-senjski biskup u miru, mons. dr. Mile Bogović, zajedno s Inicijativnom odborom u sastavu: Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, dr. sc. Vesna Grahovac Pražić, profesorica na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, i Ana Lemić, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Gospić. Svečanom otvaranju prisustvovali su gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić, predstavnici županijskog i gradskog Odjela za kulturu, djelatnici Samostalne narodne knjižnice Gospić i gospićkih obrazovnih i kulturnih ustanova te nekoliko svećenika i ostalih uzvanika.
Sve prisutne je na početku pozdravio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, a zatim su prigodna predavanja održali članovi Inicijativnog odbora i Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog gradskog muzeja.
Biskup Bogović istaknuo je kako se cijeli svoj radni vijek bavio knjigom. Posebno je skupljao knjige koje su pisali ljudi s našeg područja i one koje su pisane o našem području. Pod „našim“ misli se na prostor današnje Gospićko-senjske biskupije, tj. Liku, Gacku, Krbavu, Lapačku dolinu, Senj i Podgorje, Ogulinski kraj i Slunjski kraj. Objasnio je potom koje sadržaje Zavičajna knjižnica obuhvaća. Crkvena povijest složena je po dekanatima (Gospić, Ogulin, Otočac, Senj, Slunj i Udbina) i župama unutar dekanata. Pored knjiga ima dosta snimljenog arhivskog gradiva iz raznih arhiva koji se odnose na naše područje. U knjižnici se nalazi i rukopisna ostavština svećenika Josipa Burića. Nakon dekanata stavljene su dvije cjeline koje same po sebi ne ulaze u okvir Zavičajne knjižnice, ali se biskup Bogović i njima znatno bavio. To su glagoljaštvo i pravoslavlje. Posebno su izdvojene periodika i novine na našem području. Također ima veliki broj knjiga iz svjetovne povijesti razvrstanih po regijama, kao i iz književnosti i drugih struka te panoi s izložbi koje je pripremao Gradski muzej Senj. Na raspolaganju je i solidna priručna knjižnica. Na kraju izlaganja mons. Bogović izrazio je želju da se u prostoriji Zavičajne knjižnice s vremenom počnu održavati raznovrsni sastanci i tribine ili da se pokrenu „zavičajne večeri“.
Prof. Ivica Mataija govorio je važnosti povijesne građe koje ima najviše u Zavičajnoj knjižnici budući da je biskup u miru, mons. Bogović povjesničar i time se najviše bavio. Posebno je naglasio vrijednost arhivskog gradiva iz Vatikanskih arhiva i ostavštine rukopisa Josipa Burića te spomenuo izdanja koja su zajedno izdali Državni arhiv u Gospiću i Gospićko-senjska biskupija. Dr. Vesna Grahovac Pražić govorila je o književnim djelima kao izvoru ličkih kulturoloških tema, ali je također spomenula da sva građa u knjižnici može biti predmet istraživanja jezika. Prof. Ana Lemić govorila je o nastanku knjižnica (narodnih čitaonica) u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na knjižnice koje su nastale na području Gospićko-senjske biskupije krajem 19. i u 20. stoljeću. Prof. Blaženka Ljubović predstavila je panoe koje je izrađivala zajedno s djelatnicima Gradskog muzeja u Senju za prigodne izložbe koje su pratile razna događanja vezana uz Gospićko-senjsku biskupiju, prvog gospićko-senjskog biskupa mons. Milu Bogovića, Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini i Komisiju za hrvatski martirologij.
Pri kraju događanja, u povodu Mjeseca knjige, biskup Bogović poklonio je gospićkim obrazovnim ustanovama primjerke knjige „Crkva hrvatskih mučenika na Udbini od ideje do ostvarenja“ koju je napisao zajedno s dr. Antom Beženom.
Knjižnica (na adresi: Budačka 8, Gospić) bit će otvorena za korisnike svakog četvrtka od 15 do 18 sati, a popis knjiga koje se nalaze u knjižnici možete pogledati na web stranicama Gospićko-senjske biskupije.
