Skupština svećenika u Gospićko-senjskoj biskupiji održana je u ponedjeljak, 21. listopada 2019. g., s početkom u 10 sati u Biskupskom ordinarijatu u Gospiću. Nakon zajedničke molitve Trećeg časa, skupštinu je otvorio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, pozdravio je predavača mons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog i predsjednika HBK te prisutne svećenike i ukratko istaknuo važnost predavanja: „Seksualno zlostavljanje maloljetnika u Crkvi“ koje je potom, održao nadbiskup Puljić.
Nakon predavanje razvila se rasprava i slijedio je kratki odmor.
Biskup Križić u nastavku rada, osvrnuo se na stanje u biskupiji. Napomenuo je ovogodišnje premještaje. Početkom Došašća zaredit će za svećenika vlč. Maria Kralja i trojicu bogoslova u red đakonata. Đakoni će ići u župe na pastoralnu praksu, tamo gdje je veća potreba.
Župnici kad su odsutni, trebali bi na župni ured istaknuti broj mobitela da ih župljani mogu dobiti. Potrebno je odsutnost javiti svom dekanu, a za dulje odsutnosti i ordinarijatu.
Spomenuo je potrebu sanacije objekata na Udbini te izgradnju svećeničkog doma i samostana sestara karmelićanki. Za dom su poslane ponude, a za samostan karmelićanki još nisu stečeni svi uvjeti.
Spomenuo je zemljište u župi Korenica koje bi trebalo prodati.
Godine 2021. navršava se 500 od rušenja crkve u Oštarijama. Trebali bismo to obilježiti i osnovati odbor za tu proslavu.
Biskup je govorio i o duhovnim zvanjima: koliko ih ima, koji su, gdje se školuju naši sjemeništarci i bogoslovi. Istaknuo je i problematiku rada s ministrantima. Vidim da u nekim župama ima premalo ministranata. Treba ih okupljati oko oltara. Kada je u pitanju katolički tisak primjećujem da u nekim župama ima premalo zainteresiranosti.
Što se tiče duhovnih vježbi želim znati gdje je koji svećenik bio na vježbama. To je za mene kriterij kvalitete svećenika
Korizmeno hodočašće 2020. održat će se 28. ožujka u senjsku katedralu.
Generalni vikar mons. Marinko Miličević dao je smjernice za rad u Godini mladih.
Slijedila su izvješća i obavijesti iz biskupijskih ustanova i ureda (Kaptol, kancelarija, Katehetski ured, Ekonomat, Caritas itd. Potom je biskup Zdenko Križić predstavio biskupijski Pastoralni plan s posebni naglascima na: hodočašće u Rim, duhovne vježbe, rad na promociji duhovnih zvanja, predavanje biskupu matica-parica i izvješća.
Svećenička skupština, na kojoj su sudjelovali svi svećenici i redovnici završena je zajedničkim objedom u ordinarijatu.
U prilogu donosimo predavanje: „Seksualno zlostavljanje maloljetnika u Crkvi“ koje je potom, održao nadbiskup Puljić.
„Od kuge, glada, rata i razvratna života
oslobodi nas Gospodine!
- Katolička Crkva o skandalima zlostavljanja –
1. Uvod: Crkva sa stavom „nulte tolerancije“
Ne treba ni govoriti koliko su vijesti o skandalima u krilu Crkve uznemirile vjernike. To najbolje opisuju komentari izraženi riječima „sablazni, zgražanja, prijeziri, srama i stida“. Papa Benedikt XVI. i papa Franjo zauzeli su jasan i kategorički stav pa to nazvali pravim imenom: Ne samo bolest, nastranost i devijacija, nego zločin. A uz to, odredili su „nultu toleranciju“ prema tim gnjusnim činima kao i stroge sankcije prema počiniteljima.
2. Nešto podataka iz svjetovnog tiska
U godišnjem izvješću UN (2006.) stoji kako se „godišnje 150 milijuna djevojčica i 75 milijuna dječaka ispod 18 godina prisiljava na spolne odnose i ostale oblike spolnog zlostavljanja“. A milijun i osam stotina tisuća djece biva prisiljavano na prostituciju i pornografiju, dok se milijun i dvjesto tisuća djece prodaje u roblje za dječji rad, uključujući tu i žrtve seks-turizma. Svima je jasno da milijuni zlostavljane djece diljem svijeta nisu žrtve katoličkih svećenika, nego različitih udruga i zajednica, oženjenih i neoženjenih pojedinaca, a nerijetko i vlastitih roditelja. No, ovo vrijeme valja proživjeti kao „vrijeme čišćenja“.
3. Ozakonjena nastranost i napadi na Crkvu
Medijska izvješća o djeci koja su žrtve svećenika zlostavljača indirektno sugeriraju čitateljima da je Katolička Crkva „epicentar seksualnog zlostavljanja mladih“.
4. Kratki pregled trodnevnog susreta u Vatikanu (21.-24. 2. 2018.)
Tijekom trodnevnog susreta preslušano je i nekoliko svjedočanstava, a Papa je obrazložio odluku okupljanja biskupa: „da zajedno prignemo uho Duhu Svetom te sinodalno i iskreno porazgovaramo kako se suočiti s tim zlom koje pogađa Crkvu i čovječanstvo“. Nadbiskup iz Manile, kard. Luis A. Tagle, naglasio je kako „iskorištavanje i seksualno zlostavljanje maloljetnika nije ranilo samo žrtve i njihove obitelji, nego i svećenike, biskupe, Crkvu i društvo u cjelini“. Potrebno je „upoznati bol zlostavljanih i liječiti njihove rane“. Malteški nadbiskup Ch. J. Scicluna podsjetio je na riječi Benedikta XVI. irskim svećenicima: „Zlorabili ste povjerenje koje su vam poklanjali nedužni mladi ljudi i njihove obitelji i za to morate odgovarati pred Bogom i pred nadležnim sudovima. Izgubili ste poštovanje irskog naroda, osramotili ste i obeščastili svoju braću... A biskupima je prigovorio „da su počinjene ozbiljne pogrješke u pristupu optužbama“... te ih pozvao neka primjene norme crkvenog prava kako bi se povratilo poštovanje i dobrohotnost irskoga naroda prema Crkvi“. (Benedikt XVI., Svjetlo vjere (str. 215.-217.).
Nadbiskup Bogote, kard. R. Salazar Gomes, govorio je kako „ nije u pitanju samo patologija i druge nastranosti, nego izokretanje poslanja koje se iz „ služenja“ pretvorilo u „vladanje“, a to se zove „klerikalizam“. Gospođa Linde Ghisoni (Papinsko vijeće za laike) izrazila je uvjerenje da se prevencija ne može iscrpiti samo „u krasnim programima“ te zlostavljače nazvala „vukovima koji provaljuju u ovčinjak da uplaše i rasprše stado“. Naglasila je kako bi bilo poželjno da svaka BK ima određeno tijelo (skupinu stručnjaka, vijeće) kojem bi se moglo obratiti za pomoć i savjet. Bostonski nadbiskup kard. S. Patrick O' Malley govorio je o „transparentnosti“, a meksička novinarka iz Vatikana, Valentina Alazraki zatražila je od crkvenih poglavara „bezuvjetnu transparentnost u komunikaciji, jer ne informiranje pothranjuje klimu sumnjičenja i nepovjerenja i potiče gnjev i neprijateljstvo prema instituciji“.
***
5. Nekoliko svjedočanstava
***
6. Papin završni govor: Pretvorimo zlo u pročišćenje
Govor koji je papa Franjo održao u „Kraljevskoj dvorani“, 24. veljače 2019. nazvali su mnogi
„povijesnim“. Istina, neki su ga kritizirali jer je „problem spolnih zlostavljanja maloljetnika u Crkvi stavio u širi kontekst zloporabe djece u svijetu općenito“. Papa nas je upoznao sa zastrašujućim razmjerima zla raširenog u svim kulturama i društvima. A podatke prikupile su razne organizacije i agencije (WHO, UNICEF, INTERPOL, EUROPOL). Dostupni podaci govore da su počinitelji nasilja (tjelesnog, spolnog i emotivnog) poglavito roditelji, rođaci, športski treneri i odgojitelji. Potresna je istina da su milijuni djece žrtve seksualnog zlostavljanja.
Problem pornografije koja razorno djeluje na psihu djece, prema procjeni UNICEFA –a oko 120 milijuna djevojčica bile su 2014. žrtve seksualnog zlostavljanja. Pozornica nasilja „nije samo obiteljsko okružje, nego i gradske četvrti, škole, športski klubovi te, nažalost, i crkveno okružje“, rekao je Papa. U kontekstu spolnih zloporaba maloljetnika upozorio je na problem internetskog širenja pornografije. Zatražio je „najveću odlučnost“ u suzbijanju takvih nedjela, a među „najteže prijestupe kanonskoga prava uvrštena je nabava i raspačavanje malodobničke pornografije“.
Drugi problem koji je Papa spomenuo u svom govoru je „seksualni turizam“. Podaci iz 2017. govore kako godišnje tri milijuna ljudi putuje da bi imali seksualne odnose s maloljetnicima. Papi su neki zamjerili da skretanjem pozornosti na ove globalne razmjere problema zlostavljanja djece, odvraća pogled od Crkve; kao da je želi „oprati“ u trenutku kad su oči svijeta uprte u nju. U zlostavljanju prepoznaje se „ruka zla“. Zato se Crkva osjeća pozvanom boriti se protiv toga zla i štititi malene od „gladnih vukova koji su postali sotonino oružje“.
Na kraju govora Papa se „zahvalio svećenicima i Bogu posvećenim osobama koji vjerno služe Gospodinu i izgaraju u služenju“. I sve je svesrdno pozvao neka se bezrezervno bore protiv seksualnog i svakog drugog zlostavljanja maloljetnika, jer su to “odvratni zločini koje treba izbrisati s lica zemlje“. Vjerna svom učiteljskom poslanju Crkva zagovara i promovira svetost života, posebice spolnu čistoću te moralne i etičke vrijednosti koje proizlaze iz prirodnoga i božanskoga prva. Ljudi stoga, s pravom očekuju i na to imaju pravo „osjetiti sveto lice Crkve kod svojih pastira“. Molimo neka se okonča vrijeme „moralnog nereda i idejne konfuzije“ i neka ljudi otkriju istinu koja oslobađa. Božje oko zaustavilo se na nama, izabrao nas, pomazao i poslao dijeliti svete Tajne i odgajati narod Božji. Dok sa strepnjom izgovaramo „o Bože, zar si pozvao mene“, otvorimo mu dušu i srce pa molimo neka nas Duh Božji prati na tom svetom i časnom zadatku.“
GSB
